O ideji
Stalna potraga za temama koje spajaju ljude, kulture, jezike, prostore i vreme, iznedrila je ideju da se učenicima postave novi, savremeni, interpretativni izazovi. S tim u vezi, osmišljavaju se metodološki opravdani i naučno utemeljeni istraživački zadaci. Spojevi/karike različite prirode (lingvističke, semantičke, kulturološke, sociološke, psihološke…) pomažu nam da osvetlimo i osvestimo pisce i dela koji su na književnoistorijsku scenu izveli velike književne likove.
Pred Vama je ono što je posle časova ostalo kao trag našeg istraživačkog putovanja i duhovne avanture.
Profesori - mentori
- Da li je Stiven Dedalus veliki Đžejms Đžojs u potrazi za duhovnim mirom i sopstvom? Da li će mu znanje/umetnost dati bodlerovska/albatrovska krila da pobegne od stvarnosti? Kako tok svesti odgovara na pitanja identiteta, sopstva i alteriteta? Kako se autobiografski diskurs transformiše u književnu fikciju? Može li intertekst da otkrije suštinske strukture bića i motivacioni kontekst pobune jedne mladosti?
- Da li je Magbet u pravu kad kaže da je život ipak “samo priča koju ludak priča, puna buke i besa, a ne znači ništa”, tada u 17., i danas u 21.veku? Kako se mračni i ubilački nagoni umetnički oblikuju u različitim književnim vrstama (renesansna tragedija i savremeni kriminalistički roman)? Kako moderna forma preoblikuje fatumski element, krucijalan za klasičnu tragediju? Mogu li najmračniji delovi ljudske prirode i težnje zločinačkih umova da se osvetle iz perspektive diktata vlasti i politike ili je neophodna šira kontekstualizacija (psihologija, religija, mitologija)?
- Šta je nostalgija u Londonu, da li taj grad briše sećanja ili još jače hrani “glad” za svojim, jer tamo stranac svoje i nema? Kako Crnjanski spaja istorijski imperativ i intimin sunovrat posleratnog čoveka u bezdomnost i očaj? Kako se čovek nosi sa egzistencijalnom samoćom i gubitkom otadžbine? Koliko je iskustvena priča bračnog para Crnjanski upisana u romaneskni sadržaj?
- Kako je susret/sudar kultura (srpske i engleske) postao poetički okvir u delu “Očevi i oci” Slobodana Selenića? Ko su nam očevi a ko oci? Da li je Elizabetin i Mihajlov ceo brak pokušaj pomirenja dva sveta, koji su toliko duboko različiti da im mirenja nema, samo da bi zauvek ostali na svoja dva polarizovana kraja? Da li i kako alteritet razrešava pitanje identiteta? Kako se susret/sudar dveju kultura učitava u porodičnu dramu i dramu propasti građanskog sloja?
Pred Vama je ono što je posle časova ostalo kao trag našeg istraživačkog putovanja i duhovne avanture.
Profesori - mentori